FILOZOFSKE RADIONICE UČENIKA ZRENJANINSKE GIMNAZIJE U SAVREMENOJ GALERIJI ZRENJANIN, MISAONE VEŽBE POVODOM IZLOŽBE
67. SAZIV UMETNIČKE KOLONIJE EČKA – SLIKA 2022.
Sonja Bojanić, Paleo, instalacija, dimenzije promenljive
NEMET DARKO:
Lajbnicov univerzum je sastavljen od monada, najmanjih i nedeljivih entiteta. Prema njegovom shvatanju supstancija se ne proteže u prostoru već je sličnija nečemu nematerijalnom što je ujedno i jedna od bitnijih razlika između atoma i monada. Monade ne sadrže u sebi samo aktuelna svojstva već i sva potencijalna, kao i prošla ali i ona koja će se tek ispoljiti u budućnosti. Kako je svaka od monada sama sebi dovoljna i ne dolazi u konakt sa drugim monadama, sva uzročnost je prividna baš kao prostor i vreme, a stvari i događaji se mogu nazvati uzrocima i posledicama samo na osnovu našeg opažanja fenomena. Upravo i u ovom radu možemo uvideti da je umetnik hteo da prenese jasnu poruku da postoji nešto skriveno što se ne može opaziti čulima i tako otvaramo čitav novi svet koji u čoveku budi sumnju i postaje skeptičan da li je bilo šta istina.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
RADIVOJ VIDRIĆ:
Ako je Bog svemoguć, mogao je da napravi svet kakav želi, a pošto je dobar i sveznajući, odabrao je da napravi najbolji. Po prirodi Boga, naš svet mora da je najbolji od svih mogućih svetova. Pošto u našem svetu postoji zlo, očigledno postoje i mogući svetovi u kojima postoji manje zla od našeg. Međutim, po Lajbnicu, takvi svetovi svejedno moraju biti, u celini, lošiji od našeg sveta – jer inače bi Bog odabrao da napravi njih.
Dakle dolazimo do zaključka da je bog, najviša ideja dobra i apsolutno saznanje, mišljenje, pojam. Dolaskom novih tehnologija uviđamo da je bog stvorio mnogo složeniji svet od onog koji mi možemo da opazimo svojim čulima koji zajedno sa vidljivim svetom čini najbolju kreaciju boga. Svet je čudesna stvar puna misterije koju moramo otkriti.
Posmatrajuci rad Sonje Bojanić (Paleo), čiju osnovu i motive sačinjavaju tragovi zapažanja mikroskopskim putem i prevođenje takve viđene celine u elemente prostora, fascinirala nas je lepota mikrosveta.
TITIN:
Dopalo mi se to što su radovi u vidu dokumenata u želji da se prikaže stvarnost u jednom svom segmentu koji je nevidljiv našem oku.
TEODORA STANKOVIĆ:
Fascinirala me je lepota mikrosveta, oblika, boja i mogućnosti za percepciju slika. Podsećaju me na oblake koje možemo tumačiti na više načina. Takođe radovi su me podsetili na prvi čas biologije u petom razredu kada smo pričali o praokeanu gde su se stvorile prve ćelije i odakle je sve počelo.
Zajednički zaključak:
Ovu izložbu možemo da povežemo sa filozofom Talesom za koga je voda prapočelo svih stvari-arhe. Tales veruje da je voda najvažniji element iz kojeg se sve rađa kao i da voda konstantno kruži i menja oblik ali uvek će biti voda.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
TEA I LENKA:
Baruh de Spinoza je zastupao monizam, gde je prirodna supstancija jedinstvena, ,,Deus sive natura", što znači ,,Bog ili priroda" nadovezujemo sa PALEO delom izložbe gde su prikazane slike mikroskopskih organizama. Kako je Heraklit koristio suprotnost za dokazivanje: ,,iz malog nastaje veliko" i isto tako iz mikrobića se razvila priroda poznata nama danas. I još jedan lep citat koji bi nadovezale je jedan Šelingov citat koji glasi: ,,Priroda je vidljiv duh, a duh je nevidljiva priroda".
DUŠAN MARTINOV I MALETIN MATEJA
Sonja Bojanić - Paleo, 2022.
Demokrit
Povezanost ovog rada sa Demokritom vidimo u tome što Demokrit arhe(poreklo) vidi u sitnim česticama koje on naziva atomi. Na ovom radu prikazani su organizmi koji su toliko sitni da o njihovom postojanju ne bi znali bez upotrebe mikroskopa. Kao što je već dokazano da mi vodimo poreklo od ovih organizama, tako mi vidimo povezanost Demokritovih atoma i ovih organizama. Naravno, povezanost ovog rada i filozofske teme porekla može se primeniti i na druge filozofe ovog perioda, ali smo mi izabrali upravo Demokrita jer su njegovi atomi i ovi organizmi tako sveprisutni, ali se njihovo postojanje osim upotrebe mikroskopa može dokazati samo misaonim putem.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
MARGARETA STARČEVIĆ I FRANK UNA
Delo: Paleo, Sonja Bojanić
Delo predstavlja unikatan skup mikroorganizama koji se jedino mogu videti pod mikroskopom u laboratorijskim uslovima, ali su prisutni oko nas svakodnevno. Upravo zbog toga smatramo da Džon Lok nije u pravu jer nam ovde čula ne predstavljaju izvor znanja i zaključivanja. Fotografije tek imaju umetničku vrednost i značenje kada o tome razmislimo, što je zapravo ideja Rene Dekarta. Razum predstavlja jedini smisleni način dolaska do ispravnog zaključka.
CSILLA BARNA
Autor: Sonja Bojanić
Na ovim slikama možemo videti različite ćelije u mikroskopiranoj formi. Prisetila sam se Lajbnicovih monada, jer te supstance zamišljam kao ćelije. Kao što su ćelije na ovim slikama i monade su kao tačke i jedinice, i takvih tačaka ima beskonačno. Kao što ćelije imaju različite funkcije, tako se i monade razlikuju po stepenu jasnosti, predstavljaju okolinu, svaka iz svog ugla.
KOSZORÚS LAURA
Monteskje
Ja sam izabrala slike Sonje Bojanić. Moj filozof ima tipove vlasti: republika (demokratija i aristokratija) monarhija i despotizam.
U demokratiji je bila najvažnija vrlina, samo u malim državama je bilo (to su crne slike).
Aristokratija- samo deo ljudi je mogao da uživa nezavisnost (plave slike).
Monarhija- samo jedna osoba je mogla da uživa nezavisnost i nije bilo toliko nasilja (drugi red 4. slika)
Despotizam-bilo je puno nasilja i zla, samo jedan čovek je vladao i gledao je da sve bude tako,kako je za njega dobro (prvi red 5. slika )
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
MÁRTON VIKTOR 3.8 MELLÁR
Ja sam Žan Žak Ruso, francuski filozof, iz ugledne porodice u Švajcarskoj.U Parizu sam video koliko je koruptna država. Mislim da su države koruptne, zato što nismo svi isti i svađamo se nad imovinom.Društvo je koruptno, zbog ove hijerarhije. Izabrao sam slike Sonje Bojanić (mikrobiologija, ćelije). Pokazuje, da smo svi različiti, ali možemo da živimo u istoj zajednici, kao jednaka bića.
PREDRAG GACIN I LUKA MEDAREVIĆ
Mene i Luku su posebno zainteresovala dela Sonje Bojanić koja prikazuju odnos nauke i stvarnosti. Ona svoja dela predstavlja u obliku mikroskopske slike i ukazuje nam na to koliko smo veliki i bitni u odnosu na neke organizme i predmete i takođe koliko smo sitni i nebitni u odnose na neke druge pojave ili predmete.
ANDREJ RACKOV I MATIJA TOMOVIĆII-3
Meni i Matiji Tomoviću se svidela slika "Paleo" od autorke Sonje Bojanić, svidelo nam se kako smo mi zapravo mali u odnosu na svet.
ALEKSA KOSTADINOV
Posebnu pažnju mi je privuklo delo Sonje Bojanić, koje me podseća na Demokritovu misao “Lepota je nešto životinjsko, ukoliko nije udruženo sa umom”.
DUNJA RACKOV I IVA SIMIDŽIJA II3
Najviše nam se dopalo delo Sonje Bojanić koja istražuje odnos nauke i vizuelnog stvaralaštva,matematike,biologije i likovnosti. “Stvarnost u jednom svom segmentu nevidljivom našem oku,a opet tako sveprisutnom”.Shvatamo koliko smo veliki u odnosu na neke stvari,a u odnosu na neke druge čak i nevidljivi i beznačajni.
DUNJA MARTINOV I SARA TAPAI III3
Posebno želimo da izdvojimo slike “Paleo” Sonje Bojanić. Nikada ranije nismo razmišljale da tako mala, nama nevidljiva stvorenja, pomoću nauke, mogu da postanu prava umetnička dela. “Filozofija je kada uzmete nešto tako jednostavno da vam se čini da nije vredno pričanja, a dođete do nečega toliko paradoksalnog da je jednostavno nemoguće verovati u to.” Bertrand Russell
NEVENA JOSIMOV I KRISTINA MARINKOVIĆ II-3
Najviše su nam se svideli radovi iz serije Paleo od umetnice Sonje Bojanić. Dok smo gledale delo meni je pala na pamet misao: ,,Koliko smo mi zapravo mali naspram svemira a postoje još manja bića od nas.” Svidelo nam se kako je povezala prirodne nauke kao što su biologija i matematika sa umetnošću.
Mira Odić, OKOline, video instalacija
Premotavanje, foto instalacija
MAJA ARSIĆ:
Voda, jedna od stvari koje predstavlja smirenost i prolaznost, nešto što je večno, beskrajno i nepromenljivo.
ŽELJANA:
Lekovi prikazuju strah od smrti i prolaznosti života. Gde zapravo vidimo graničnu situaciju koja naš život apsolutno okreće i zapravo tek tad krećemo da ga shvatamo.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
DIJANA ŠARAC, MILICA SLAVKOV, IV6
Mira Odić „Premotavanje 2020,2021”
Kolaž „Premotavanje 2020,2021” je delo vizuelne umetnice Mire Odić, delo koje stvara inspirisana dobom korone, strahom od otuđenosti, kao i izolovanosti. Kroz mnoštvo fotografija, umetnica prikazuje različite prizore, uspešno prenosi emocije koje je osetila u datom trenutku.
Razgledanje fotografija je na nas ostavilo veoma upečatljiv utisak i izazvalo određenu dozu straha, gde smo se zapitale da li možda zapravo delo predstavlja određeni vid halucinacije? Poredeći naše misli sa Dekartovim učenjem došle smo do pitanja da li je moguće da strah izazove halucinaciju ili ipak halucinacije izazivaju strah? Da li je umetnica kroz fotografije prikazivala sopstvenu javu ili ipak samo slike iz sna?
MARINA BAŽDAR I NIKOLINA TODOROVIĆ
Na nas je utisak ostavilo delo Mire Odić.
Sama ideja je bila vreme, prostor i unutrašnje stanje. Kao što smo na času pričali ovo se povezuje sa Dekartom na taj način da nam izaziva osećaj za koji ne možemo da odredimo da li je san ili java. Samim tim što su radovi nastali tokom korone koja nam je sama dala taj osećaj kao da ništa nije stvarno se sasvim uklapa.
U delu se prolaznost vremena prikazuje kroz menjanje stvarnog sveta dok kadrovi serije ostaju isti.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
АЛЕКСАНДРА ХАЈДУК IV4
"Filozofiramo u strahu od ludila"- je citat koji mi je prošao kroz glavu kada sam na ulazu primetila lekove poređane na podu. Videla sam ogromnu kolicinu lekova i pomislila sam prvo kako oni predstavljaju neki pokušaj samoubistva, bega iz stvarnog života, neku vrstu pokušaja da se završi sa životom i skloni od patnje, ali sam saznala da je autorka bila bolesna od korone i da su joj upravo ti lekovi spasli život, oni za nju jesu beg i spas, ali u pozitivnom smislu. Isto se moze reći i sa filozofijom što se i može videti kroz citat-filozofija predstavlja spas, ulazak u neki novi svet, ona nam daje odgovore na sva pitanja života. Mogu da zamislim kroz šta je autorka dela prolazila dok se suočavala sa ovim virusom u kojem mi živimo i u kom su nam prošle godine, u kom smo odrasli i naravno da je želela da pobegne i da se skloni iz tog sveta.
ELENA ŠEVO
Delo koje se sastoji od više kolaž fotografija koje su podeljene na dva dela u kojem jedan deo odaje utisak sna, a drugi izgleda realno, kao java. Ovo povezujem sa Dekartovim skeptičkim argumentom o snu i javi, odnosno načinom na koji je on pokušao da objasni stvarnost. Deo fotografije koji predstavlja san je plavih tonova i odaje neku vrstu mističnosti i neodredjenosti, i zbog toga mi se ovo delo najviše sviđa. Dva dela slike su praktično spojena, izmedju njih ne postoji ništa da ih deli i to je ono što može predstavljati metaforu za to koliko je granica izmedju ove dve stavke mala odnosno koliko se lako možemo zavarati i pomešati san i javu.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
IVANA RADINOVIĆ I JELENA EPIFANIĆ
Izabrale smo rad sa lekovima, jer nam autorka na taj način dočarava granicu života i smrti. Mi smo to povezale sa Jaspersom i njegovom graničnom situacijom. Vidimo kako je tanka granica između života i smrti i nikada ne znamo šta nas očekuje. Čovek je kao neponovljiva i zasebna licnost uvek u nekoj situaciji ali samo u graničnim situacijama kada se fasada zivota sruši ona zaskoči čoveka kada on to najmanje očekuje. I vrlo često čovek ne zna kako da se nosi sa tim i preda se.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
MILICA KOVAČ I NIKOLIJA NINKOVIĆ
Izabrale smo foto instalacije, readymade kolaž fotografije, promenljive dimenzije. Povezale smo ovo sa graničnim situacijama kod Karla Jaspersa. Na slikama možemo da vidimo senke i pištolje, što povezujemo sa smrću, automatski sa graničnim situacijama. Patnju i bol, kao nešto mračno, možemo da povežemo sa odabirom tamnih boja. Strah od smrti je jedan od najvećih strahova sa kojim se suočavamo. Na nama je da procenimo da li se autorka suočila i pobedila svoju graničnu situaciju ili nije. Kao omiljenu sliku bismo izabrale, sliku u šumi sa pištoljem i osobom u mraku, koja jasno prikazuje naše suočavanje sa strahom. Autorka je izašla iz svoje zone komfora čim je prikazala svoju situaciju jasno kroz slike.
VUK PRICA
Mnogo stvari na ovoj izložbi je veoma upadljivo i privlači pažnju.Uzevši u obzir priču koju smo čuli o stvaraocu ove izložbe stvar koja se po meni najviše istakla su lekovi koji su na izložbi predstavljeni i koji označavaju neku ličnu borbu za život i problem sa zdravljem stvaraoca izložbe.Slike, pa i televizori na kojima su predstavljene neke animacije i promene slika me podsećaju na neku prekretnicu između jave i sna.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
VUK CVEJIĆ
Moje viđenje ove izložbe budi neka duboka razmišljanja i teme. Ovi lekovi me podsećaju na granične situacije koje spominje Karl Jaspers, jer je ova umetnica bila u veoma kritičnoj fazi života i ti lekovi pokazaju kako je ona prebrodila ovo i vratila se na noge, takođe ove slike na zidovima imaju nejasnu sliku i podsećaju me na javu i san, i nikako ne razumem pravo značenje. Jedna od ideologija Rene Dekarta jeste java i san i mogu da vidim sličnost.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MIHAJLO I IVANA VELJKOVIĆ II-5
Ovo delo nastalo je neposredno po završenom zatvaranju građanstva zbog pandemije. Mira Odić, teško bolesna, ležala je u bolnici i vreme provodila gledajući televiziju. Sve se desilo uz pomoć daljinskog i opcije premotavanja. Ovo umetničko delo smo povezali sa graničnim situacijama Karla Jaspersa. Uslikani kadrovi povezuju fikciju i realnost, to se javlja u bezizlaznim situacijama kada ne znamo kako da delujemo, postupimo i nismo sigurni šta se sutra moze desiti sa nama.
MILA KIRĆANSKI I LEA MILUTINOVIĆ
Mira Odić "Premotavanje"
Ovo delo predstavlja histeriju, paniku i paranoju izazvanu karantinom tokom pandemije. Suočavanje sa smrću tera osobu da preispituje značenje života i dovodi je u egzistencijalnu krizu. Zbog toga možemo da povežemo ovo delo sa Karlom Jaspersom koji se i bavio ovim terminom. Po njegovom mišljenju pitanje egzistencije se pojavljuje kada se čovek nađe u graničnim situacijama, poput smrti, krivice ili patnje. Sviđa nam se koncept dela, koje je takođe readymade kolaž slika, a prikazuje dve različite radnje istovremeno. Strah i nervozu koje je ovo delo izazvalo kod nas dok smo ga posmatrale su nas naveli da se bolje upoznamo s njim.
------------------------------------------------------------------------------------------------------
VALERIA SEKULA
Ja sam Roterdamski Erazmo. Ja sam povezala mog filozofa sa lekovima na kojima je osvetljenje po mom mišljenju stvaraju ludilo. Erazmu je najpoznatije delo Pohvala Ludosti koje govori o korupciji i doktrinarnih prepirki katoličke crkve, ali ima i ozbiljnu poruku koja govori o bezumlju. To je po njegovom shvatanju naivno neznanje i to je neuphodno i suštitinski važno za čoveka, a zapravo im to donosi i najviše sreće i zadovoljstva. Dakle lekovi mogu ljudima stvarati neznanje i bezumlje. Mogu im postati opsesija, droga i stalno korišćenja lekova zdravog čoveka može dovesti do raznih problema. Posle nekog vremena im neće pomoći manja količina protiv bolesti, pa će postepeno povećati dozu, i na kraju ih to može ubiti. Ali njih korišćenja tih lekova usrećuje i na neko vreme im donosi zadovoljstvo i smanjuje im bol.
BEATRIX ORBAN
Makijaveli je bio humanista. Humanizam na latinskom jeziku znači ljudsko. Važno je znati da su humanisti bili učeni ljudi, obrazovani na univerzitetima, a ne monasi kao pre. Makijaveli tvrdi da su ljudi, pa čak i vladari "količine moći". Cilj jeste da se ta moć što više moguće da uveća. Pri tome vladar mora biti izvan običajnih moralnih kočnica što znači da HRŠĆANSKI MORAL i POLITIKA nemaju i ne mogu imati nikakvih dodirnih tačaka. Zbog ovoga sam izabrala umetnički deo "Premotavanje" od Mire Odić čiji radovi su nastali u doba korone. Slika je nasatala posle nevremena i kadrovi spajaju funkciju i realnost. Mene ovaj rad podseća na Makijavelijev najpoznatiji deo: Vladalac, zbog slika sa pištoljem očima i promenama oblaka na nebu. U ovaj deo prvo pitanje je bilo "Da li je bolje da nas ljudi ljube ili da te se boje?" Po njemu najbolje bi bilo i jedno i drugo ali to je nemoguće pošto su ljudi nepouzdani. Kad im nudiš nešto, tvoji su, a čim se nevolja pojavi okreću se. Da bi se ostvarile zamisli države treba zakon-ljudima i
sila-zverima. Ovo je zanimljivo jer sve što uveća moć i vlast jeste ispravno primenjivati.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
UZELAC JANKO I UZELAC LUKA
Mira Odić- Rad iz serije OKOline
Slike prikazuju lepotu u zagađenosti prirode koje predstavlja kontrarnost našeg vremena. Dela ove izložbe su nastala pomoću readymade video klipa koja kroz posmatranje opisuju okolinu i ono što pogled otkriva. Slike su iako povezane sa prirodom, dosta apstraktne što ih povezuje sa Platonom. Platon se fokusirao na pitanje da li su zapravo nematerijalne apstrakcije mnogo realnije od naše fizičke realnosti.
MILANA VOJINOV III5
Na današnjem času smo posetili galeriju, koju bi po mom mišljenju trebalo posećivati češce. Čim sam ušla u glavnu prostoriju ugledala sam na podu gomilu plastičnih kesica od lekova, za koje smatram da se može protumačiti na mnogo različitih načina. .?
LENA MIRKOVIĆ III5
Foto instalacije Mire Odić na mene su ostavile najjači utisak. Autorka se u radovima bavi prostorom i vremenom, što me je podsetilo na teoriju Imanuela Kanta, da je vreme jedan od oblika naše intuicije. Po njegovom mišljenju, vreme ne predstavlja svojstvo spoljnih objekata, već samo subjektivnog uma, koji je svestan tih svih objekata.
MILAN DUKIĆ III-5
Na ovoj izložbi koju sam posetio mi se najviše sviđa delo OKOline, Mire Odić. Na neki način deluje zanimljivo i interesantno, može se protumačiti na mnogo načina i predstavlja jedinstvo.
MATEJA STANAĆEV II 5
Obišli smo sve. Najzanimljiviji deo su bili razbacani lekovi na podu koji se mogu shvatiti na razlicite nacine.
SIMONA LUBURIĆ
U životu nije važno ono što vam se dogodi nego ono čega se sećate i način na koji to pamtite. – Gabrijel Garsija Markes
ALJOŠA ŠERFEZE II-3
Bolja je dobra smrt, nego li zao život. – Srpska narodna poslovica
NIKOLA VUKOJE
Smrt se nas ništa ne tiče, jer dok postojimo, smrti nema; a kad smrt dođe, onda nas nema jer više ništa ne osećamo. Epikur
OGNJEN SANTOVAC I OGNJEN MARINKOVIĆ
Najviše nam se dopalo ovo delo. “Ako nešto želiš da uradiš pameću onda o tome razmišljaj noću”
ANĐELA STEVANOV I JANA DABOVIĆ 2-3
Delo Mire Odić. Delo je inspirisano vremenom korone koja nas je naterala
da se zapitamo koliko je sloboda u stvari skupa i retka i koje sve probleme nam je donela ta izolovanost kao npr. otudjenost, strahove, depresiju, anksioznost..."Život bez iskustva i patnji nije život".-Sokrat
MILAN KUJUNDŽIĆ, video rad
IVAN GAĆINOVIĆ, ALEKSANDAR RADANOV IV-6
U radu Milana Kujundžića, “Fantazmagorija” uviđamo ideju fatamorgane tj. nedefinisanog i udaljenog osećaja prema stvarnosti koji podseća na Dekartovu trilemu o tome šta je stvarnost zapravo. Kroz promenljive i prenadražene slike doživljavamo disocijaciju prema stvarnosti i tada bivamo primorani da se zapitamo šta je sve privid a šta stvarnost. U snimku možemo da vidimo samo neku vrstu metapodataka o nekoj jasnoj slici ali ne i samu jasnu sliku, te baš to što jasna slika ne postoji, nama govori da ni stvarnost nije toliko postojana koliko nam se čini. Ovaj rad nas tera da svu stvarnost sagledamo sa više skepticizma i postavlja nam jasno pitanje “ Šta je sve iluzija i gde se ona završava.” te shvatamo da mi nismo sigurni u postojanje objektivne stvarnosti jer znamo da Dekartov citat “Cogito ergo sum” ima u sebi logičku grešku tako da ni u njemu ne možemo pronaći konačan odgovor da stvarnost koju svi vidimo i opažamo zapravo postoji.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
NIKOLA STOILJKOVSKI I PETAR STEVANOV
Na nas je najveći utisak ostavilo delo Milana Kujundžića.Najviše nam se svidelo upravo zbog toga što nas podseća na san, odnosno kako on otprilike izgleda, što možemo povezati sa Dekartom upravo zbog toga što ne možemo pravilno razlikovati san i javu.Ovo delo nas je takodje podstaklo da razmislimo o matriksu, odnosno da li sve ovo oko nas postoji i da li nas čula varaju.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
UNA DIMITRIJEVIĆ I OLIVERA GRKAVAC III6
"Delo "Fantazmagorija" Milana Kujundžića predstavlja stopljene slike obale nalik halucinacijama i izbledelim sećanjima. Slika nas podseća na događaj iz prošlosti kog se sve manje sećamo i koji vremenom nestaje iz naših misli. Zvuk pojačava utisak nestvarnog okruženja iz mašte." -kaže Olivera Grkavac.
"Kao i Dekartov pojam sumnje i sanjarenja, ovo delo podseća na događaj za koji nismo sigurni da li se zaista desio ili nas samo čula i sećanja varaju. Isto kao što Dekart ne zna da li sve sanja sedeći pored kamina, ovo delo ostavlja isti takav utisak-da li je san, java ili samo sećanje." -kaže Una Dimitrijević.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
DUNJA VLAJIĆ I NINA NEDIĆ
Rad Milana Kujundžića povezujemo sa Dekartovom filozofijom. Milan Kujundžić svoja dela prikazuje poput halucinacija stapajući jednu sliku u drugu koristeći se snimcima obale. Njegove nejasne slike odaju utisak sećanja, snova i upravo to povezujemo sa Dekartom koji sedi pored kamina i razmišlja, kako se u njemu budi sumnja, tako i nama pri analiziranju rada Milana Kujundžića, mi sumnjamo da li su njegova dela stvarnost ili samo halucinacije.
НИКОЛА ВАСИЛИЋ
Milan Kujundžić, Fantazmagorija , 2022., video
Prikazivanje halucinacija povezivanjem dve slike sa obale budi neka udaljena sećanja u svakom. Smatram da svako proživljava drugačije ovo, sa obzirom da sam sam počeo da razmišljam o nekim dubokim temama gledajući u slike i pre nego što sam pročitao Milanovo objašnjenje. Takođe smatram da ne utiče na svakog isto, jer je meni lično lakše da se opustim i krenem da razmišljam gledajući samo u sliku, dok gledajući u ekran sa animacijom, stvara neku vrstu konfuzije u meni.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
LEONTINA DIMITROV I ANASTASIJA RUNJO IV5
Milan Kujundzić ,,Fantazmagorija” dimenzije promenljive
Rad Milana Kujundzića realizuje se kroz medije,crteže, videe i objekte. Delo izaziva osećaj halucinacije i kroz ove nejasne promenljive slike se provlači ideja nekog zamagljenog sećanja. Prizori i boje se kontinuirano menjaju. Sliku prate i zvučni efekti koji stvaraju sliku sećanja i neobičnog okruženja.
ANJA PUTIĆ, OGNJEN KOSTIĆ
Veza izmedju filozofa i umetničkog dela: Milan Kujundžić i Džon Lok
Milanov umetnički rad se realizuje kroz više medija kao što su instalacije, objekat, video, crtež i zvuk. Njegovo delo Fantazmagorija predstavlja umetnički pristup radu koji se zasniva na prikazivanju prenadraženih slika poput halucinacija, vizuelni materijal je propraćen zvukom koji pojačava utisak.
Džon Lok je smatrao da u našem umu nema ničega što nije došlo kroz čula. S obzirom da se Lokova filozofija zasniva na čulima pronašli smo vezu izmedju njih dvojice jer nam je Milan dočarao sliku obale uz pomoć čula i istakao da je to nešto što smo već doživeli, a ne ono što je bilo u nama. To možemo čuti i kod Loka jer on tvrdi da smo mi tabula rasa i da sve moramo doživeti kroz čula.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAĐA GLIGORIN I LUKA ĐURIN
Delo ,,Fantazmagorija”Milana Kujundžića predstavlja prikazivanje različitih slika u vidu halucinacija koje se menjaju, mešaju i stapaju u jednu. One ustvari predstavljaju slike naših sećanja koje se iznenada pojavljuju, ističu se posebni predmeti i stvari koje su u prošlosti na nas ostavili dominantan utisak. Ovo delo možemo povezati sa filozofom Džonom Lokom jer svaka od ovih slika predstavlja nešto što je proizišlo iz naših čula, nešto što smo zapazili i na osnovu toga formirali određeni osećaj i stav o tome. Iako tu mešavinu slika nismo videli na taj način kao jednu, ona je u stvari skup svih naših opažaja koje smo stekli čulima i koje smo vremenom zaboravili. Ipak, ono što je sigurno jeste da je to nešto što je poteklo radom našeg uma, nešto što smo prošli, i osetili, a ne nešto što je već bilo u nama.
IVA ĐURIN I LEA DUJAKOVIĆ
Delo ,,Fantazmagorija" Milana Kujundžića predstavlja prelivanje različitih slika prirode i podseća na halucinacije koje nas zbunjuju i ne razlikujemo da li su java ili san, podseća na halucinacije stapajući jednu sliku u drugu koristeći se snimicima obale.
Delo povezujemo sa Dekartovim pojmom sumnje i sanjarenja jer slika podseća na dogadjaj za koji nismo sigurni da li se dogodio ili smo ga samo zamislili ili sanjali.
Provlači se ideja udaljenog sećanja koja vremenom nestaje i ostavlja neku vrstu slike u našim mislima.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
MELÁNIA VÍG
Izabrala sam rad Milana Kujundžića koji se zove Fantazmagorija. Ovaj rad asocira me na prirodu i harmoniju što je važno kod Kampanele. U jednoj idealnoj državi čovek bi trebalo da živi u harmoniji sa prirodom, a ne da ga upropasti samo da bi od toga imao koristi. Životinje, biljke i ljudi žive zajedno da pomažu jedni drugima, i tako će doći do harmonije mudrosti, moći i ljubavi, uz pomoć kojih i Bog upravlja svetom.
VILMOS KOPPI
Ja sam izabrao isečak iz videa Fantazmografija, ciji je autor Milan Kujundžić. Na isečku mozemo da vidimo neku reku, i neke ljude koji pecaju. Sad bi neko ko nikad nije imao iskustva u prirodi, video bi samo neku zelenu zamućenu sliku. Medjutim neko ko je navikao da se nalazi u prirodi odmah zna o čemu se radi ovde. Tu se vraćamo na onu rečenicu: nista nije postojalo u umu, sto ranije nije bio u čulima. Tom logikom se vodio izmedju ostalih i Frensis Bekon, empirista i osnivač moderne filozofije.
VALENTIN SARNYAI
(Milan Kujundzic: Fantazmagorija) pomislio bi čovek iz navike da slika nije istinita, medutim Hjum bi pomislio da je slika možda istinita. Zato što su neki ljudi iskusili prikaz sa slike (biti u prirodi) zato ova slika može da bude istinita
INES ŠURANJI
Ja sam izabrala Fantazmagoriju, isečak što sam izabrala izgleda kao neka uspomena, nešto što se desilo ranije, mutnost nas podseća na to.Konkluzija je da ništa ne postoji u umu što ranije nije bilo u čulima.
NADJA KOSTADINOVSKI I MAŠA NIKIĆ III3
Dopalo nam se delo Milana Kujundžića koji umetnički pristup radu zasniva na prikazivanju prenadraženih slika poput halucinacija stapajui jednu sliku u drugu koristeći snimke obala.Citat koji nam ga na neki način predstavlja: “Saznanje je neophodno da bi se moglo uživati.” Epikur
SANJA ANĐELKOVIĆ, KAKO VIDETI IZ VODE?, video
MILOŠ BAŽDAR I STEFAN NEŠIĆ
Zamućeni prikaz na TV-uasocira nas na Dekarta i njegovu teoriju o iluziji, halucinaciji i uopšte stvarnosti.
Na TV-u su prikazane zamućene slike predela Carske Bare, koje izgledaju kao neki san, nešto nejasno. Ovo umotničko delo nam budi različite emocije. Slika koja nije jasna i stalno se menja potpuno isključuje empirizam i ne mozemo verovati našem oku to jest čulima. Sumnjamo u ono što vidimo.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
SIMON MARIA
Ja sam izabrala Sanju Anđelković, video“Kako videti iz vode”.
Ja sam Fichte i ja tvrdim da ne postoji stvarnost van svesti. Da nema više različite realnosti. Ja mislim da svako ima svoju realnost.
Ako gledam vodu meni je to istina šta ja osećam o tome.
Ako ja vidim opasnost u vodi ja ću onda biti uplašen. I to je moja realnost.
Ako neko vidi mir u vodi njemu to će biti realnost jer svest stvara jastveni svar.
ANJA ŽIVKOVIĆ
,,Kako videti iz vode”
Tales je smatrao da je prapočelo svih stvari voda. Smatrao je da mora postojati neka supstancija iz koje drugo postaje a ona sama ostaje ista.
----------------------------------------------------------------------------------------------
ANĐELA DIMIĆ III5
Video ,,Kako videti iz vode” koji se odnosi na floru i faunu kanala koji prolazi kroz Ečku bio mi je najzanimljiviji. Predstavlja “pismo koje stoji kao niz beskonacnih misli i pitanja vezanih za buducnost” rečima autorke Sanje Anđelković, i moze se povezati sa Talesovim učenjem o vodi kao prapočelu svih stvari.
----------------------------------------------------------------------------------------------
JOVANA SORAIĆ III5
Rad “Kako videti iz vode” (Sanja Andjelković) koji opisuje niz beskonačnih misli i pitanja vezanih za budućnost i zoomorfizam me je podsetio na ideje filozofa Talesa koji je smatrao da je prapočelo svih stvari voda.
LEA VIDAKOVIĆ, ČAPLJE, instalacija
DAVID DUSAN MALIMARKOV 4-8
My philosopher is Voltaire. Volatire advocated equality between men and women, he also supported the toleration of other religions and ethnicities. This quote of his really inspired me: "Are we not all children of the same father and creatures of the same God?". I associated the Heron statues with his philosophy (made by Lea Vidaković) about equality. The fact that the herons are diffrent, yet they can exist in the same enviorment is what made me associate them with Voltaire.
--------------------------------------------------------------------------------------------------
EMESE SZIVERI
Lea Vidaković's 3D creation reminded me of an almost realistic dream. Descartes has an argument that we can never know whether we are currently dreaming or awake. We have no tangible evidence that we are not currently in a dream. And this 3D creation associated me with the thin transition between sleep and wakefulness. We often have dreams after which, when we wake up, we cannot understand that it was not real life, it was all so realistic.
------------------------------------------------------------------------------------------------------
MILA TERZIĆI MAJA JAVOR
Čaplje, Lea Vidaković, Nije pitanje "Mogu li one razmišljati?" niti "Mogu li one govoriti?", već "Mogu li one trpeti?" - Jeremy Bentham
--------------------------------------------------------------------------------------------------
ANASTASIJA GRUJIĆ, JANA RUŽIĆ
Na izložbi nam se najviše dopalo delo Lee Vidaković u okviru kojeg su predstavljene čaplje. Onaj ko je okrutan prema životinjama težak je i u svome odnosu prema ljudima. O čovekovom srcu možemo suditi prema njegovom odnosu prema životinjama.” - Imanuel Kant
ANDREA KOCSIS
Ja, kao Baruch de Spinoza, smatram da je Bog substancija, tj. priroda. A pošto je substancija beskrajna ima beskrajna svojstva, atribute.
Smatram da ima tri vrste upoznavanja:
• Affektivno (čežnja, radost i tuga) - ono nije jasna i čista.
Za ovo je dobar primer video Milana Kujundžića, jer u videu ne vidimo čistu sliku, sve je mutno i boje se prelivaju u jedno drugo. Možemo samo otprilike pretpostaviti šta vidimo i šta to predstavlja.
• Deduktivno - ono počinje od nečega što već poznajemo, tj. od premise.
Slike ćelija Sonje Bojanić mogu biti primer za ovo. Ćelije su početak nečega, osnovna baza.
• Intuitivno - ono dolazi iz iskustva, iz nečega s čim smo već poznati, nešto što smo već videli.
Za ovo mogu biti primeri čaplje, umetnica Lea Vidaković. Njih smo već videli u stvarnom životu, znamo kako izgledaju, gde žive, itd.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
MIHAJLO MANIĆ I MARINA ZDRAVKOVIĆ
Svidele su nam se slike sa mikroskopa jer navode na duboka razmisljanja o svetu kakav je zapravo i iz cega nastaje.Shvatili smo da nas cula zapravo varaju i da se sve zapravo sastoji iz nekih manjih stvari koje ne vidimo golim okom.Takodje svidela nam se ideja sa lekovimq koja prikazuje takodje zivot i granicu izmedju zivota i smrti.Mozemo shvatiti ovo na razne nacine
pa mozemo ovo shvatiti i kao neki prikaz zavisnosti.Nesto sto mozemo povezati sa ovim lekovima jesu slike koje su okacene iznad i one nam takodjw pikazuju granicu jave i sna,takodje i granicu zivota i smrti.Nesto sto nam je zadrzalo paznju jesu ptice koje su prikazane u satklenom zvonu i to takodje prikazuje zivot
TÓTH MARTIN 3-8
Tomas Mor, engleski filozof, kanoniziran engleski humanist, pravnik, književnik, pesnik, državnik. Dvojnost političke teorije i prakse, inteligenciju, Morus je podredio moralnoj čistoći. Čak je i tamničar bio uveren u njegovu "ljudsku čistoću bez premca". – Radije bih bio pošten nego pametan. Jedan od najvećih engleskih humanista živio je i umro u tom duhu. "Patos čiste moralnosti" omogućio je "lep i dosedan život i smrt" i za Sokrata i za Morusa. Obojica su mogli izabrati život, ali smrt je za njih bila zadatak, baš kao što je bila za Krista.
Kroz primere iz povesti filozofije, knjiga secira, između ostalog, kako smrt može životno delo učiniti još značajnim ili čak prebrisati i staviti u drugu perspektivu sve događaje koji su se dogodili pre nje. Kao što se može videto iz autorova razmišljanja, s ove točke gledišta, filozofija je izuzetno opasan pothvat: život onoga koji je prakticira sastoji se od večnog balansiranja.
Stefan Lukić, Ečka 2022, crtež - događaj
NIKOLINA LALIĆ III-5
Na izložbi mi je najviše zapalo za oko delo Ečka, crtež - događaj Stefana Lukića. Kroz formu trčanja umetnik postavlja razna univerzalna i filozofska pitanja. “Kako se uopšte pronalazi vreme?” Odmah sam se setila našeg časa u prirodi i razgovora o vremenu, kao i mnogobrojnih citata poznatih filozofa. Platon je davno rekao “Vreme oduzima sve”.
-------------------------------------------------------------------------------------------------
FILIP I DUŠAN
Rad nas asocira na prolaznost vremena i na beznadežno koračanje u krug tražeći malo vremena za sebe i u isto vreme na širinu ovog sveta i mogućnost u njemu. Stefan Lukić